Moj dolazak u sjemenište bio je 31.09.2008. navečer.
Došao sam u samostan u kojem me je dočekao svećenik koji je imao dužu bradu i pokazao je put u sobu.Tog većenika sam najviše zapamtio po tome što ima bradu,a pošto me je prvi dočekao najprije sam za njega znao.Ponedjeljak u jutro probudila je me jaka zvonjava i nisam znao gdje ću ići. Otišao sam na molitvu pa sam onda sa svećenicima otišao na doručak.Za tim doručkom sviju sam upoznao.Poslje doručka pošao sam u školu.Kada sam došao iz škole razgledao sam samostan.Razgledao sam sve dijelove u samostanu i zanimao me život u samostanu. Uvijek sam se pitao kako je svećenicima u samostanu i kako oni žive.
Ostale dane kroz tjedan upoznavao sam ljude.Pošto nikad nisam bio u Varaždinu sve mi se činilo neobično,no s vremenom sam se privikao prostoru i ljudima. Kroz prvi tjedana spoznao sam više nego kroz svojih petnaest godina.Pošto sam dječak sa sela život u većem gradu činio mi se težak, no s vremenom sam se uklopio u takav život. Svršetak mog prvog tjedna se brzo približio. Kroz ovaj prvi tjedan spoznao sam i iskusio duhovnost čovjka i ljudi samostanu i oko njega.Moj prvi tjedan kod Kapucina u sjemeništu bio je jedan od najboljih dana u mom životu.
Radovan Baketarić.